Prvi broj Glasnika objavljen je 1. januara 1933. godine – štampan u Beogradu, ćiriličnim pismom, ijekavicom. Od tada, pa do danas, uz kratke prekide, Glasnik izlazi redovno. Na njegovim stranicama svoje su radove objavljivali brojni naši alimi, intelektualci, publicisti, imami i ljudi koji su bili potaknuti da se oglase nekim člankom, da napišu nekoliko riječi o nekome, ili nečemu i sl., pa se Glasnik može posmatrati i kao svojevrsna hronologija, ali i odraz stanja duha u vremenu kroz koje je tekao. Glasnik je registrirao mnoge događaje, zabilježio smrt velikog broja zaslužnih ljudi unutar Islamske zajednice, ponudio odgovore na mnoga pitanja, prezentirao kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i drugih područja u kojima su živjeli muslimani i davao značajan doprinos u održavanju svijesti o samobitnosti muslimana na prostorima bivših Jugoslavija, nastojeći od zaborava otrgnuti specifičan način života muslimana i islamske propise, koji su bili opasno ugroženi i dovedeni u pitanje. Glasnik se zapravo i pojavio upravo onda kada su u pitanje bile dovedene čak i temeljne odrednice muslimana, kada su muslimani bili potisnuti ustranu i kada su im drugi nametali način života i vrijednosti koje nisu bile njihove, usljed čega su njihove vrijednosti ustuknjavale a oni ostajali bez duhovne pozadine, bez kulturnoga zaleđa, što im je oduzimalo snagu i činilo da u društvenoj zbilji njihovo prisustvo bude sve bljeđe i sve manje primijetno.

Radovi koji su objavljivani u Glasniku su, sve od samog početka, vršili značajan utjecaj na očuvanju kulturnih vrijednosti i davali doprinos općoj intelektualnoj i duhovnoj klimi na našim prostorima; i dijelom usmjeravali procese i promišljanja.

Iako su se okolnosti drastično promijenile, Glasnik i danas ima isti cilj i stoji na istom stajalištu: objavljuje radove domaćih i stranih autora o islamu, njegovim učenjima, vrijednostima i kulturi, te historijskim događajima i učešću muslimana u civilizacijskim, naučnim i kulturnim procesima unutar muslimanskog, ali i svjetskog kruga. Također, na ovaj ili onaj način na tragu su ukupnog djelovanja institucija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, budući se objavljuju u njenom službenom glasilu. Prema tome, poziv upućen 1933. aktuelan je i danas. Glasnik je jednako otvoren za sve autore koji se bave našom kulturnom baštinom, koji pišu o našim ljudima koji su za sobom ostavili dubok trag i svojim prinosom obogatili našu kulturu, koji istražuju našu historiju i, dakako, koji proširuju i produbljuju spoznaje o islamu i iznose nove ideje koje se pojavljuju u savremenoj islamistici; i koji se bave izazovima s kojima se suočavaju današnji muslimani i nude odgovore na te izazove. Radovi takvih autora će rado biti publicirani na stranicama Glasnika.

Rubrike Glasnika su sljedeće: Hutba, Akaid, Tefsir, Hadis, Fikh, Aktuelne teme, Tesavuf, Izazovi vremena, Islamske teme, Kulturna baština, Pogledi, Eseji, Studije, Osvrti, Povodi, Naši uglednici, Preseljenja na ahiret, Nove knjige i Svršenici medresa. Sve rubrike nisu zastupljene u svakom broju, već se aktiviraju po potrebi.